strana 1 od 5

RAZGOVOR: Dr. JAKŠA CVITANIĆ, JEDAN OD VODEĆIH SVJETSKIH STRUČNJAKA ZA FINANCIJSKU MATEMATIKU

Splićanin - najbolji američki istraživač

Da sam otišao na Wall Street 1992. godine, sada bih se, vjerojatno, mogao umiroviti kao dolarski milijunaš
Zašto to nisam napravio? Najprije, ja se nikada nisam bavio matematikom radi novca, nego zato što mi to leži i drago mi je to raditi

Kada je tridesetdevetogodišnji Splićanin Jakša Cvitanić sa Sveučilišta Columbia u New Yorku trebao prijeći u Južnu Kaliforniju, u tamošnjim sveučilišnim novinama pisalo je: "Jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za financijsku matematiku dolazi na University of Southern California".
U sveučilišnim novinama pisalo je još i kako ćete biti "središnja ličnost jedne interdisciplinarne grupe financijskog inženjeringa koja uključuje matematiku, ekonomiju i poduzetništvo", te da ste "najbolji mladi istraživač na tom polju u Sjedinjenim Američkim Državama".
Posljednjih petnaestak godina razvilo se novo područje zvano financijska matematika, koje se bavi matematičkim modeliranjem financijskih tržišta. Ja sam imao sreću što sam bio na pravom mjestu u pravo vrijeme. Riješio sam neke od fundamentalnih problema u ovom području, te tako postigao priznanje i "slavu" u tom znanstvenom krugu. Sada je već teže tako nešto napraviti jer se puno više ljudi bavi ovim područjem, a nema puno neriješenih fundamentalnih problema.
Prije dolaska u Kaliforniju predavali ste na Sveučilištu Columbia u New Yorku. Kako ste došli do toga prestižnog sveučilišta ?
Kada sam završavao magisterij iz matematike na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu u Zagrebu 1988. godine, prijavio sam se na šest sveučilišta u Americi. Želio sam stipendiju za doktorske studije iz matematičke vjerojatnosti i statistike. Sveučilište Columbia dalo mi je najpovoljnije uvjete. To je jedno od najboljih sveučilišta u Americi, a, uz to, nalazi se u New Yorku, što mi je bilo puno privlačnije od studija na Midwestu jer mi se to kao mladom studentu iz Europe činilo "Bogu iza leđa". Odjel za statistiku Sveučilišta Columbia svake godine primi između 50 i 100 doktorskih aplikacija, a mjesta se nađe za tri do četiri studenta.

Dvostruka plaća

ašto ste prešli na Sveučilište u Južnoj Kaliforniji ?
Na University of Southern California došao sam na jesen 1999. godine. Oni su mi ponudili gotovo dvaput veću plaću u odnosu na ono što sam primao u New Yorku, te zvanje redovitog profesora iz matematike i ekonomije. Na Columbiji sam imao zvanje izvanrednog profesora iz statistike. Novčano su mi pomogli u kupnji kuće u Kaliforniji. Premda sam jako volio New York, gdje zaista svega ima, pa je moguće otići i na koncert Daleke obale i osjećati se kao u Splitu, Kalifornija mi se još više svidjela zbog savršene klime, blizine mora te boljih uvjeta za djecu i obiteljski život. Uz to, moj glavni hobi je jedrenje na dasci. U Južnoj Kaliforniji nema, doduše, puno vjetra, no prebacio sam se na daskanje na valovima, tradicionalni "surfing".

Hrvati na Wall Streetu

Je li istina da Vam je Wall Street nudio puno više novca nego sveučilište?
Da sam otišao na Wall Street 1992. godine, kada sam doktorirao, sada bih se, vjerojatno, mogao umiroviti kao dolarski milijunaš.
Zašto niste prihvatili ponudu Wall Streeta?
Zašto to nisam napravio? Najprije, ja se nikada nisam bavio matematikom radi novca, nego zato što mi to leži i drago mi je to raditi. S druge strane, 1992. godine nitko nije mogao znati da će sljedećih nekoliko godina biti najuspješnije razdoblje u povijesti Wall Streeta. Osim toga, da sam odabrao tu puno intenzivniju karijeru, tko zna da li bih danas imao sretan brak, super djecu i još uvijek bio dobra zdravlja i u odličnoj formi da se još uvijek mogu intenzivno baviti sportom. Da ne govorimo kako ne bih mogao svake godine po mjesec dana ići na Brač. Profesorska karijera donosi manje novca, ali si sam svoj šef. Radi se puno, ali je radno vrijeme fleksibilno, putuje se na konferencije po cijelom svijetu, a studenti su zahvalni kada ih dobro učite i savjetujete.
U Americi Vas nazivaju jednim od vodećih svjetskih stručnjaka u području financijske matematike. Jeste li imali kakve kontakte s nekima iz Hrvatske? Je li netko tražio Vaš savjet, pomoć...?
Imao sam kontakte s hrvatskim konzulatom u Los Angelesu, uglavnom oko suradnje s hrvatskim sveučilištima. Ja sam prije svega stručnjak za matematičko modeliranje kompliciranih financijskih ugovora u okviru razvijenog financijskog tržišta, a to je nešto, dakle, što u Hrvatskoj još nije realnost. Ima dosta naših bivših studenata matematike i fizike na Wall Streetu i neki od nas bi možda mogli pomoći u organizaciji financijskog tržišta u Hrvatskoj, kada ono postane razvijenije.
Možete li financijskim poduzetnicima u Hrvatskoj sugerirati kako bi se mogli zaštititi od rizika? Imate li kakvu ideju za rješenje nekih od naših problema?
Mislim da je najbolji savjet koji se može dati da se na ključnim mjestima zapošljavaju pametni, sposobni i poduzetni ljudi te da se stvore pravni i ekonomski uvjeti za provođenje dobrih ideja i inicijativa u stvarnost. Tek kada postoji takva stabilna baza, može se ići korak dalje - u korištenje sofisticiranih kvantitatvinih metoda. Jedno općenito pravilo za zaštitu od rizika jest diversifikacija - treba, dakle, ulagati u različite tipove investicija, pa ako jedna stvar pođe naopako, druga će možda ići na bolje.

Instruktor jedrenja

Zašto ste otišli u Ameriku?
Bilo je normalno da najbolji studenti s PMF-a idu u Ameriku na doktorske studije. To je bio način za izradu dobrog doktorata u kraćem vremenskom razdoblju. Osim toga, ja sam po prirodi uvijek htio iskušati nove stvari i živjeti u novim okolnostima. Amerika "gura" čovjeka da pruži najbolje od sebe, i to je dobar osjećaj, a obično se vide i rezultati.
Što ste radili prije odlaska u Ameriku?
Za vrijeme magistarskog studija bio sam asistent-pripravnik na PMF-u. Tri godine radio sam i kao instruktor jedrenja na dasci u Bolu, to je sada Big Blue Sports. Radeći kao "windsurfing" instruktor dobivao sam ljetnu "buštu" koja je bila nekoliko puta "deblja" od asistentske plaće na PMF-u.
Vaši poslijediplomci rade u najpoznatijim tvrtkama. Kakve su to tvrtke?
Većina mojih magistarskih i doktorskih studenata radi u velikim investicijskim bankama kao što su Goldman Sachs, Morgan Stanley, JP Morgan i druge. Investicijske banke, među ostalim, rade za "važne klijente": velike firme, države, gradove, mirovinske fondove i druge. Oni investiraju novac za te klijente ili im prodaju razne ugovore da ih osiguraju od financijskih rizika ili dizajniraju ugovore kada jedna firma kupuje drugu i slično.

Financijske zvijezde

Stručnjaci tvrde da Vaša istraživanja unapređuju radove Scholesa i Mertona koji su 1997. godine dobili Nobelovu nagradu za ekonomiju. Možete li jednostavnim riječima objasniti o kakvim se istraživanjima radi?
Myron Scholes i Robert Merton razvili su teoriju za formiranje cijena delikatnih financijskih ugovora kao što su opcije, u okviru "savršenog" tržišta. To je tržište na kojem se mogu kupovati i prodavati dionice neprekidno, u neograničenim količinama i bez plaćanja postotka posrednicima, odnosno "brokerima". U radovima sa svojim kolegama i studentima mi smo proširili tu teoriju na "nesavršeno tržište", gdje postoje ograničenja koliko i kada se može kupovati i prodavati i u kojem se plaća dio "brokerima" za njihovu uslugu prilikom trgovanja. Sa Scholesom i Mertonom bio je i pokojni Fisher Black koji je radio za Goldman Sachs, ali je, na žalost, preminuo prije nego što je uspio dobiti Nobelovu nagradu.
Zanimljivo je spomenuti da je veliki investicijski fond Long Term Capital Management koji vode Scholes i Merton i još neke financijske zvijezde gotovo bankrotirao prije nekoliko godina, neposredno nakon što su oni dobili Nobelovu nagradu. No, to ne znači da njihova teorija ne valja: oni su izgubili novac u riskantnim investicijama, koristeći metode koje su izvan okvira osnovne teorije.
Na čemu trenutačno radite?
Osim pisanja knjige i obveza koje imam kao pomoćni urednik nekoliko znanstvenih časopisa, trenutačno najviše radim s dvojicom kolega iz škole USC Business. Namjera nam je primijeniti teorijske rezultate na razne "alternativne" investicijske fondove i vidjeti isplati li se ulagati više u takve fondove, a manje u cjelokupno američko tržište dionica, te naći optimalne strategije za ulaganje u takve fondove. Osim toga, radim na numeričkim metodama za procjenjivanje tržišnih parametara i za izračunavanje cijena kompliciranih financijskih ugovora.

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2002.